this.speed=500;this.fadeSpeed=500;this.topNav='no';this.overlayNav='yes';this.dropShadow='no';this.captions='no';this.border=0;this.copyright='no';this.IPTCinfo='no';this.delayTimer='yes';this.delayTime=6500;
|
|
Ћирилица |
English |
Dvorac Baba Pusta, Aleksa Šantić
|
Dvorac "Baba Pusta" |
Aleksa Šantić |
Dvorac, u literaturi poznat kao "Baba Pusta" je izgradio Karolj Fernbah 1906/7 godine po projektu mađarskog arhitekte Hikisch
Reszoa. U osnovi namena mu je bila reprezentativna porodična zgrada.
Lociran je u središtu danas zapuštenog parka, nekada uređenog po
principu engleskih vrtova, kao slobodni objekat sa akcentovanom ulaznom fasadom sa portikom i bočno postavljenom
četvrtastom kulom zvonarom. Fasada sa zadnje strane je uređena prema nameni zgrade kao porodične vile, i na njoj dominira
polukružna terasa sa balkonom na spratu i prizemlju koja je povezana stepenicama sa parkom. U prostorije na spratu se ulazi
iz hodnika prostrane galerije do koje su nekada vodile mermerne stepenice. Neobična je, i s posebnom pažnjom projektovana
mala porodična kapela, do koje vodi oslikani ulazni hodnik. Kapela je sa polukružnim apsidom i kalotom oslikanom anđelima.
Izrađena funkcionalnost objekta primenjuje se u osnovi i rasporedu prostorija, dok se u oblikovanju enterijera vidi redukovani
ornamentalni i stilski repertoar. Arhitekta je na odličan način uskladio aktuelna secesijska načela sa potrebama vlasnika.
Porodica Fernbah je imala značajne industriske objekte i velike komplekse zemlje u Bačkoj, Banatu i okolini Segedina i
Mađarskoj krajem XIX i početkom XX veka. Porodica Fernbah i to braća Jožef, Janoš, Balint, Antal i Karolj su imali više
dvoraca u Vojvodini. Jožef Fernbah je imao dvorac u okolini Apatina koji su kasnije od njega otkupili Dunđerski. Balint je imao
letnjikovac u Sonti i na Krivaji. Antal je imao dvorac u Temerinu.
Karolj je bio vlasnik spahiluka i dvorca u Aleksi Šantiću, poznatijeg kao Baba Pusta. Karolj je bio veliki bač-bodroški župan.
Danas, dvorac izgleda veoma loše, a park je zarastao. Dvorac brzo propada čemu doprinosi
razvlačenje besplatnog građevinskog materijala. Sa polovine dvorca je netragom nestao krov,
a i drugu polovinu, čini se, već je neko namerio da odnese. Enterijer koji je nekada bio obogaćen raznim materijalima
kao što su mermer, drvo, staklo, lusteri, kamin i reprezentativni komadi nameštaja, uništeni su ili razvučeni. Iste sudbine
su bile i ikone koje su bile uzidane u zid hodnika koji vodi u kapelu. Kapela je ispisana grafitima.
Dvorac je evidentirano kulturno dobro.
Mediji o dvorcu...
Dvorac nije otvoren za posetioce!
|
|
|
| |